{"id":7840,"date":"2023-02-11T03:29:20","date_gmt":"2023-02-11T01:29:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/?p=7840"},"modified":"2023-02-11T03:29:21","modified_gmt":"2023-02-11T01:29:21","slug":"karijes-neprijatelj-zuba-broj-jedan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/saveti-sr\/karijes-neprijatelj-zuba-broj-jedan\/","title":{"rendered":"Karijes \u2013 neprijatelj zuba broj jedan"},"content":{"rendered":"

Zubni karijes je naj\u010de\u0161\u0107e oboljenje zuba i jedno je od najra\u0161irenijih oboljenja kod \u010doveka. Procenat ra\u0161irenosti zubnog karijesa je naro\u010dito veliki kod kulturnijih naroda, \u0161to daje povoda za tvrdnju da je njegovo nastajanje i rasprostranjenost usko vezano za kulturu i njen uticaj.<\/p>\n\n\n\n

Kako nastaje?<\/h2>\n\n\n\n

Najve\u0107i krivac za nastanak karijesa su bakterije dentalnog plaka (lo\u0161a oralna higijena) koje deluju na metabolizam ugljenih hidrata (zaostali delovi hrane u ustima) i dovode do stvaranje kiselina. Dolazi do pada PH vrednosti \u00a0a to rezultira pokretanjem lanca de\u0161avanja koji se odigravaju na samoj povr\u0161ini zuba. Bitan momenat je difundovanje kalcijuma i jona fosfora iz gle\u0111i. Proces je poznat kao demineralizacija gle\u0111i i predstavlja po\u010detni korak u nastajanju karijesa. Interesantno je da ovaj proces mo\u017ee biti povratan, ukoliko do\u0111e do toga da PH ponovo raste. Karijes je zbog toga dinami\u010dan proces koji se karakteri\u0161e epizodama demineralizacije i remineralizacije koji se javljaju tokom nekog perioda. Ako kasnije dominira destrukcija do\u0107i \u0107e do razgradnje mineralne komponente, \u0161to dovodi do stvaranja \u0161upljine (kaviteta). Karijes po\u010dinje na samoj povr\u0161ini zuba (karijes gle\u0107i) i izgleda kao bela ta\u010dka. Ovakav izgled nastaje usled prizmi iz kojih je gra\u0111ena gle\u0111 a koje su ostale bez kalcijuma i jona fosfora. Karijes dentina je pra\u0107en invazijom bakterija na prethodno izvr\u0161enu demineralizaciju. Jednom kada dospeju do gle\u0111no-dentinske granice, dolazi do bo\u010dnog \u0161irenja \u0161to podminira gle\u0111 i komplikuje le\u010denje. Zub se brani na taj na\u010din \u0161to stvara tzv. sekundarni dentin kako bi spre\u010dio prodor bakterija do pulpe zuba (splet nervnih i krvnih zavr\u0161etaka).<\/p>\n\n\n

\n
\"image\"
image<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Kojom brzinom karijes napreduje kroz zub?<\/h2>\n\n\n\n

Iako je sugerisano da je srednje vreme za koje lezija ostaje ograni\u010dena u gle\u0111i 3-4 godine (na osnovu R\u00f6 analize) ipak postoje velike individualne varijacije pri \u010demu lezija mo\u017ee i da regresira ( da se povu\u010de ). Stopa progresije kroz dentin je nepoznata, ali je ona znatno br\u017ea nego kroz gle\u0111. Progresija karijesa fisura je obi\u010dno brza zbog morfologije tog predela zuba (veoma tanak sloj gle\u0111i).<\/p>\n\n\n\n

Da li karijes mo\u017ee da se zaustavi?<\/h2>\n\n\n\n

Pod  povoljnim uslovima lezija mo\u017ee da postane neaktivna i \u010dak i da se povu\u010de -regredira. Klini\u010dki zaustavljen karijes dentina tvrdu ili ko\u017eastu konzistenciju i obi\u010dno tamniju boju nego \u017eu\u0107kasti aktivni karijes. Zaustavljen karijes gle\u0111i mo\u017ee biti tamno sme\u0111.<\/p>\n\n\n\n

Gde se karijes naj\u010de\u0161\u0107e javlja ?<\/h2>\n\n\n\n

Mesta na zubu koja su posebno podlo\u017ena karijesu jesu ona gde mo\u017ee da se javi akumulacija plaka bez ikakvih prepreka, aproksimalne (bo\u010dne) povr\u0161ine gle\u0111i, ivice u vratnom delu zuba, jamice i fisura.<\/p>\n\n\n\n

Uloga pljuva\u010dke u nastanku karijesa?<\/h2>\n\n\n\n

Pljuva\u010dka predstavlja faktor doma\u0107ina, a njen volumen i sastav mogu da uti\u010du na sklonost ka karijesu. Kod ljudi sa obimnijim lu\u010denjem pljuva\u010dke mogu\u0107nost nastanka karijesa se smanjuje. Pri visokoj stopi protoka pljuva\u010dka deluje kao oral\u010dni antacid (suzbija kiseli efekat metabolizma \u0161e\u0107era) zbog svoje bazne PH vrednosti. Osim toga smanjuje akumulaciju plaka i poma\u017ee \u010di\u0161\u0107enju zaostale hrane. zanimljivo je da pljuva\u010dka deluje kao rezervoar kalcijuma, fosfata, jona florida i na taj na\u010din favorizuje remineralizaciju (ponovni nadome\u0161taj jona minerala koji su napustili gle\u0111). Mo\u017eda je njena najvrednija osobina ta \u0161to pljuva\u010dka predstavlja oralni antibiotik jer  sadr\u017ei veoma vredni imunoglobulin A , lizozome itd.<\/p>\n\n\n\n

Da li se mo\u017ee suzbiti uticaj dejstva bakterija plaka na nastanak karijesa ?<\/h2>\n\n\n\n

Postoje dva na\u010dina uklanjanja dentalnog plaka: fizi\u010dki i hemijski. Na nesre\u0107u, po standardu koji koristi ve\u0107ina stanovni\u0161tva, pranje zuba nije samo po sebi dovoljan metod za kontrolu karijesa. Bitno je pranje zuba pastom oboga\u0107enom fluorom, mada je redukcija plaka na taj na\u010din mala. Hemijsko uklanjanje plaka je daleko delotvornije jer obezbe\u0161uje vi\u0161e od samo prolaznog efekta. Antiseptik mora da bude zadr\u017ean u ustima. Jedina hemikalija koja je za sada sposobna za hemijsko uklanjanje plaka je hlorheksidin. Dostupan je u 0,2% rastvoru za ispiranje usta ili u 1% gelu (CORSODYL). Ovo sredstvo se koristi u zbrinjavanju gingivitisa, ali se pokazao kao efikasan, kada se redovno koristi i u smanjenju karijesa. Me\u0111utim, njegova \u0161iroka upotreba u ove svrhe nije prakti\u010dna, jer je i skupa. Osim toga, u prisustvu ve\u0107eg stvaranja plaka je manje efikasan, a mo\u017ee se i inaktivisati komercijalnim pastama za zube. Osim corsodyla postoji \u010ditav niz rastvora za ispiranje pre pranja zuba. Istra\u017eivanja pokazuju da novi rastvori imaju slabiji efekat kada se koristi zajedno sa pranjem zuba.<\/p>\n\n\n\n

Da li postoji vakcina protiv karijesa ?<\/h2>\n\n\n\n

\u017destoko rasprave su se vodile o etici vakcine protiv karijesa, jedne od bolesti od koje se ne umire, a koju je mogu\u0107e izbe\u0107i. Vr\u0161ena su mnogobrojna istra\u017eivanja, ali su napori da se stvori \u017eiva vakcina bili neuspe\u0161ni.Pre svega u stvaranju karijesa u\u010destvuje veliki broj sojeva streptokokus mutansa, kao i ostali mnogobrojni mikroorganizmi i vrlo je te\u0161ko napraviti jednu vakcinu \u010dija patogenost \u0107e pre\u0107i i na ostale sojeve i mikroorganizme. Osim toga, eksperimenti na \u017eivotinjama pokazuju da vakcina protiv karijesa dovodi do ne\u017eeljenog dejstva na sr\u010dani mi\u0161i\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zubni karijes je naj\u010de\u0161\u0107e oboljenje zuba i jedno je od najra\u0161irenijih oboljenja kod \u010doveka. Procenat ra\u0161irenosti zubnog karijesa je naro\u010dito veliki kod kulturnijih naroda, \u0161to daje povoda za tvrdnju da je njegovo nastajanje i rasprostranjenost usko vezano za kulturu i njen uticaj. Kako nastaje? Najve\u0107i krivac za nastanak karijesa su bakterije dentalnog plaka (lo\u0161a oralna […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7842,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[99],"tags":[],"class_list":{"0":"post-7840","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-saveti-sr"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7840","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7840"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7840\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7842"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7840"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7840"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7840"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}