{"id":6164,"date":"2022-11-20T16:37:15","date_gmt":"2022-11-20T14:37:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.drnenadbabic.com\/?p=6164"},"modified":"2022-11-20T16:37:15","modified_gmt":"2022-11-20T14:37:15","slug":"kada-je-pravo-vreme-da-se-javite-zubaru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/saveti-sr\/kada-je-pravo-vreme-da-se-javite-zubaru\/","title":{"rendered":"Kada je pravo vreme da se javite zubaru?"},"content":{"rendered":"

Zdrav zub se sastoji od krunice i korena, odnosno gle\u0111i koja prekriva krunu, cementa koji obavija koren i dentina koji \u010dini najve\u0107u zapreminu zuba. U sredini, ispod dentina se nalazi pulpa, u narodu poznata kao \u017eivac i ona \u010dini sr\u017e zuba.<\/p>\n\n\n\n

Kada se ka\u017ee da je zub pokvaren, misi se da je zahva\u0107en karijesom.<\/p>\n\n\n\n

Karijes predstavlja oboljenje tvrdih zubnih tkiva odnosno gle\u0111i i dentina, a nekad i cementa. U svom nastajanju prolazi kroz nekoliko faza \u0161to na kraju svakako zavr\u0161ava defektom tj. destrukcijom zubne supstance.<\/p>\n\n\n\n

Mnogima je prva asocijacija za pokvaren zub, bol koji se javlja, me\u0111utim, u po\u010detnim fazama nastanka karijesa bol mo\u017ee da izostane, stoga je vrlo bitno i\u0107i na redovne pregleda kako bi se karijes otkrio na vreme.<\/p>\n\n\n\n

Kako da znam da imam pokvaren zub ako me zub ne boli?<\/h2>\n\n\n\n

Da bi se zub pokvario moraju da postoje \u010detiri preduslova: potreban nam je zub, dentalni plak, neki supstrat \u2013 \u0161e\u0107eri i vreme. Ako izbacimo bilo \u0161ta iz ovog lanca, zub se ne\u0107e pokvariti. U \u00a0realnosti to nije tako lako, ili pak jeste?<\/p>\n\n\n

\n
\"\"\/<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Dentalni plak predstavlja glavnog krivca za nastanak karijesa. Nalazi se na tvrdim zubnim tkivima u obliku prozirnih naslaga koje naseljavaju bakterije i ostaci hrane. Te bakterije metaboli\u0161u supstrat, odnosno \u0161e\u0107ere, ponajvi\u0161e saharozu i svojim metabolizmom stvaraju kisele produkte koji demineralizuju gle\u0111 i tako dovode do nastanka karijesa.<\/p>\n\n\n\n

Besprekornim odr\u017eavanjem oralne higjene, pravilnom upotrebom \u010detkice, konca i interdentalne \u010detkice elimini\u0161e se dentani plak. Uz malu korekciju ishrane elimini\u0161e se supstrat, a redovnim pranjem zuba elimini\u0161e se vreme koje je potrebno da se zub pokvari. Kada su te tri stvari eliminisane i na to se doda redovan stomatolo\u0161ki pregled,  zdravi zubi su zagarantovani.<\/p>\n\n\n\n

Kada pokvaren zub po\u010dinje da boli?<\/h2>\n\n\n\n

\u010covek poseduje pet \u010dula, a zub samo jedno: \u201c\u010dulo bola\u201d. Po\u0161to zubnu pulpu \u010dine krvni sudovi i nervna vlakna, ona ima vi\u0161estruku ulogu. Svojom gradivnom ulogom ona stvara dentin, to zajedno sa belim krvnim zrncima \u010dini i odbrambenu ulogu te \u0161titi zub od potencijalnih pretnji. Preko krvnih sudova ishranjuje zub a preko nervnih vlakana reaguje na nadra\u017eaje i to isklju\u010divo bolom.<\/p>\n\n\n\n

Za stomatologa su posebno interesantne osobine tog bola: kada nastaje bol, koliko traje, da li jako boli, da li je tup ili o\u0161tar bol, da li boli na hladno, slatko ili zagriz. Sve to su va\u017ene informacije koje terapeutu mogu biti od koristi da utvrdi pravi terapijski postupak za otklanjanje bola.<\/p>\n\n\n\n

Da li svaki pokvaren zub mora da se le\u010di?<\/h2>\n\n\n\n

Kada nastane karijes na zubu, tj. kada se zub pokvari, taj kvar ima stalnu tendenciju ka \u0161irenju te zahvata sve vi\u0161e i vi\u0161e zubne supstance. Ako se otkrije na vreme, jednostavnom popravkom zuba i\u00a0postavljanjem plombe, problemi se re\u0161avaju.<\/p>\n\n\n\n

U slu\u0161aju da zub stoji pokvaren du\u017ee vremena, taj kvar napreduje ka pulpi zuba i mo\u017ee da izazove njeno zapaljenje i niz drugih patologija koje \u010desto rezultiraju jakim bolom. U tom slu\u010daju terapijski postupak postaje slo\u017eeniji, te takav zub mora da se le\u010di, tj da se na njemu rade endodontski zahvati, ili u narodu popularno zvano \u201cva\u0111enje \u017eivca\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Koliko traje le\u010denje zuba?<\/h2>\n\n\n\n

Napredovanjem patolo\u0161kih procesa do pulpe mo\u017ee da nastane niz raznih patologija, od zapaljenja pulpe, nekroze, pa i infekcija koje mogu da naprave probleme i na udaljenim organima. Ba\u0161 iz tog razloga je potrebno shvatiti dentalne bolesti ozbiljno i odgovorno pristupiti le\u010denju.<\/p>\n\n\n\n

U zavisnosti od dijagnoza zavisi i du\u017eina le\u010denja. Neki slu\u010dajevi mogu biti gotovi u jednoj poseti, dok neki iziskuju vi\u0161e dolazaka<\/p>\n\n\n\n

\u0160ta se de\u0161ava sa zubima kojima lek ne poma\u017ee?<\/h2>\n\n\n\n

Ukoliko zaka\u017eu sve konzervativne metode le\u010denja zuba, na snagu stupaju hirur\u0161ke mere. Najpopuarnija je takozvana\u00a0apikotomija, \u0161to podrazumeva uklanjanje inficiranog vrha korena hirur\u0161kim putem.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju dolazi i\u00a0va\u0111enje zuba\u00a0i sledstvena protetska nadoknada izgubljenog zuba.<\/p>\n\n\n\n

Od zdravog do pokvarenog zuba-kako spre\u010diti ovaj tok?<\/h2>\n\n\n\n

Nemaju svi ljudi istu sklonost ka nastanku karijesa, kao \u0161to smo rekli potrebna su \u010detiri \u010dinioca da do toga do\u0111e. Nicanjem prvog zuba mora da po\u010dne svakodnevno pranje zuba. Na\u0161a preporuka  je da se zubi peru dva puta dnevno, ujutro i uve\u010de s naglaskom da se nakon pranja ni\u0161ta ne jede i ne pije osim vode eventualno. Ako se na to doda kontrola kod va\u0161eg stomatologa svakih \u0161est meseci, prevencija oboljenja zuba \u0107e biti na vrhuncu, a terapijski momenat minimalan.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zdrav zub se sastoji od krunice i korena, odnosno gle\u0111i koja prekriva krunu, cementa koji obavija koren i dentina koji \u010dini najve\u0107u zapreminu zuba. U sredini, ispod dentina se nalazi pulpa, u narodu poznata kao \u017eivac i ona \u010dini sr\u017e zuba. Kada se ka\u017ee da je zub pokvaren, misi se da je zahva\u0107en karijesom. Karijes […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6165,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[99],"tags":[],"class_list":{"0":"post-6164","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-saveti-sr"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6164","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6164"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6164\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6165"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6164"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6164"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.drnenadbabic.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6164"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}